Obalu poklanjaju investitorima
Ono što je novina i što se na mala vrata uvodi članovima 27, 28, 29 i 35 putem davanja u dugoročni zakup i koncesijom jeste da se „druga lica mogu djelimično ili potpuno isključiti iz upotrebe morskog dobra”, pri čemu je dugoročni zakup svaki zakup preko 10 godina
Novi predlog zakona o morskom dobru krije scenario o zatvaranju obale Crne Gore, smatraju u Matici Boke.
Novi predlog zakona je „prošao“ Vladu 21. decembra prošle godine i u skupštinskim ladicama pod brojem 27-11/16-1 od januara ove godine čeka novu parlamentarnu većinu.
Predsjednik MZ Krtoli i član UO Matice Boke Ivan Starčević rekao je da je u pitanju još jedan pokušaj diskriminacije domicilnog stanovništva koje vjekovima pošteno radi i živi na obali Crne Gore.
– Na sceni je pretvaranje domaćeg stanovništva u najamnu radnu snagu koja će raditi po rizortima velikih investitora za crkavicu ili u socijalne slučajeve, jer su prodali svoju imovinu u bescjenje, a ta imovina će novim predlogom zakona biti totalno obezvrijeđena. U krajnjem slučaju napravljen je scenario za zatvaranje najvećeg i najkvalitetnijeg dijela obale Crne Gore za ogromnu većinu njenih građana, a o gostima da i ne pričamo – istakao je Starčević.
Ono što je novina i što se uvodi na mala vrata članom 27, 28, 29 i 35 putem davanja u dugoročni zakup i koncesijom jeste da se „druga lica mogu djelimično ili potpuno isključiti iz upotrebe morskog dobra”, pri čemu je dugoročni zakup svaki zakup preko 10 godina, a povezuje se sa čl. 29 koji kaže da je „pristup moru, morskoj obali, plažama i kupalištima slobodan i besplatan, a za kupališta u skladu sa uslovima iz člana 35 stav 4 ovog zakona zabranjeno je postavljanje ograda i drugih prepreka na morskom dobru koje onemogućavaju pristup moru, morskoj obali, plažama i kupalištima”. Član 35 stav 4 daje ekskluzivu Ministarstvu turizma da određuje status kupališta pri čemu se novoproglašena hotelska kupališta mogu zatvoriti i potpuno isključiti za upotrebu, osim za goste hotela.
– Imajući u vidu da svaki „veliki investitor” „puca” na teški ekskluzivitet, dolazimo do poražavajuće činjenice i istine da bi ovim predlogom zakona faktički najvažniji resurs za bavljenje turizmom na Crnogorskom primorju, a to je obala, tačnije plaže, bile onemogućene za korišćenje građanima koji od turizma žive, a nijesu „veliki investitori”, što je vid teške diskriminacije i kršenja Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskog uređenja – objašnjava Starčević.
Predlog Matice Boke i srodnih nevladinih organizacija da se precizno, koordinatama ili na neki drugi kvalitetan način definiše zona morskog dobra koja se, kako ističu u primorskim NVO, uporno i smišljeno izbjegava ponavljanjem totalno neprecizne i zamagljene granice Morskog dobra koja je, od strane zakonopisca, opet cementirana u predlogu zakona.
Tako je u članu 4 navedeno da se „morskom obalom smatra pojas kopna ograničen linijom do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena, računajući od obalne linije, kao i dio kopna koji je širok šest metara, računajući od linije koja je horizontalno udaljena od linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena”.
– Jedini pravi i korektan potez bio bi da se ovaj predlog zakona vrati u radnu verziju i ponovo da na javnu raspravu i da se u predlog zakona ubaci član koji će decidirano definisati da je sva obala Crne Gore slobodna za neometani pristup i upotrebu svim građanima Crne Gore i svima koji posjete Crnu Goru – ističu u Matici Boke.
Ž.K.